Sezone u Crnoj Gori

Na Skadarskom jezeru sezona mijenja i prostor koji voda zauzima. Nacionalni parkovi Crne Gore navode površinu od oko 370 kvadratnih kilometara ljeti do 540 zimi, zavisno od vodostaja. To su podaci za cijelo jezero koje dijele Crna Gora i Albanija. Crnogorski dio jezera ima status nacionalnog parka, pa površinu cijelog jezera ne treba poistovjećivati sa površinom parka. Morača sa pritokama daje jezeru najveći dio vode, dok voda iz njega otiče Bojanom.

Opis biljnog svijeta Nacionalnih parkova izdvaja plitku, plavnu sjevernu obalu sa močvarnom vegetacijom, vrbovim šumarcima i livadama. Tokom ljeta bijeli i žuti lokvanji i kasoranja, vodena biljka sa listovima na površini, prekrivaju velike djelove vode. Ispod površine postoje i livade potopljenih biljaka u kojima vodene životinje nalaze hranu i zaklon.

Projekat Katunski putevi, koji vodi Regionalna razvojna agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije, opisuje katune kao privremena stočarska naselja na planini. Porodice se tu sele sa stokom radi ljetnje ispaše, pa kolibe i torovi pripadaju radu koji je vezan za pašnjak.

Povratak nema jedan datum za sva domaćinstva. U opisu Katunskog puta Granični visovi razlikuju se stočari koji katun napuštaju već početkom septembra i oni koji se spuštaju na niže livade, gdje produžavaju takav boravak do snijega. Isti izvor bilježi i rijetke slučajeve zimovanja na katunu, kada stočaru više odgovara da tamo hrani stoku nego da sijeno prenosi u selo. Odlazak i ostanak zato zavise i od rasporeda pašnjaka, livada i spremljene hrane, a ne samo od naziva godišnjeg doba.

Nacionalna turistička organizacija izdvaja jesen i zimu kao vrijeme kada preko Skadarskog jezera prelijeću velika jata ptica selica. Jezero služi i za zimovanje: među vodenim pticama koje tu provode zimu Nacionalni parkovi navode baljošku i crnogrlog gnjurca.

U nacrtu plana upravljanja Nacionalnim parkom Skadarsko jezero opisane su tri uloge ovog područja za ptice: odmorište na seobi, zimovalište i gnijezdilište. Ptice na seobi koriste ga za odmor i ishranu tokom kretanja, zimovalice tu provode hladni dio godine, a gniježđenje je vezano za podizanje mladih.

Prema Turističkoj organizaciji Herceg Novi, mimoza cvjeta zimi i daje ime Prazniku mimoze, manifestaciji posvećenoj tom cvijetu. Cvjetanje tako dobija mjesto u javnom kalendaru: karnevalske povorke, maskenbali, izložba cvijeća i nastupi duvačkih orkestara i mažoretki okupljaju ljude u zimskom gradu.

Povorke i promenadni nastupi održavaju se na otvorenom. Program obuhvata i izložbe, književne i scenske sadržaje. Turistička organizacija Praznik opisuje i kao pozdrav dolasku proljeća, a kao organizatora navodi JUK Herceg fest.