01Morske uvale, duge plaže i ušće Bojane
Žanjice i Mirišta
Žanjice su uvala na spoljnjoj strani Luštice, pri ulazu u Boku Kotorsku. Bijeli obluci uz more i stari maslinjaci u zaleđu daju joj drugačiji izgled od pješčanih plaža na jugu. Obližnja Mirišta leže između Žanjica i rta Arza, uz manju uvalu iz koje se vidi ostrvce Mala Gospa. Ova dva mjesta birajte zbog razuđene obale i smjene plaže, stijena i mediteranskog zelenila.
Kopnom se dolazi putevima preko Luštice. Moguć je i dolazak izletničkim brodom, ali mjesto ukrcavanja i povratak zavise od izabranog prevoznika. Porto Adriatic na Žanjicama navodi kopneni i sezonski brodski prilaz. Njegove usluge i parking odnose se na taj objekat, a ne na cijelu obalu. Mirišta su zaseban obližnji cilj, pa za dolazak brodom treba dogovoriti na kojoj plaži pristajete.
Google Maps: Žanjice, područje uvaleGoogle Maps: Mirišta, područje uvale
Mogren
Mogren se nalazi uz Stari grad Budve, pod visokim stijenama obraslim mediteranskim zelenilom. Dvije manje plaže povezuje tunel kroz stjenoviti rt. More, pjeskovita obala i stijene ovdje su zbijeni u mali prostor, pa je razlog dolaska sam oblik uvale i pogled uz litice.
Do plaže vodi betonska obalna staza od hotela Avala. Turistička organizacija Budva navodi oko 350 metara prilaza i upozorava da stazu treba izbjegavati pri južnom vjetru i jakim talasima. Parkiranje u Budvi i eventualni najam plažne opreme odvojeni su od pješačkog dolaska.
Buljarica
Buljarica se pruža južno od Petrovca, u širokoj uvali iza koje leže ravno polje i močvarna staništa. Budvanska turistička organizacija opisuje dio bliži Petrovcu kao pjeskovit, dok je veći dio plaže šljunkovit i kamenit. Njena prirodna posebnost je i prostor iza plaže, zbog kojeg se ovo područje izdvaja među primorskim staništima za ptice.
Kopneni prilaz vodi preko naselja Buljarica. Za dan uz more birajte konkretno kupalište i njegov ulaz, jer se izdužena obala ne obilazi sa jedne pristupne tačke.
Velika plaža i Ada Bojana
Velika plaža se proteže od područja Port Milene prema Bojani, jugoistočno od Ulcinja. Sitni pijesak prelazi u dine sa priobalnim rastinjem, pa prirodni prostor obuhvata i pojas iza samog kupališta. Ada Bojana je susjedno trougaono ostrvo između dva rukavca rijeke i Jadranskog mora. Na njoj se morski horizont smjenjuje sa riječnim obalama. Velika plaža i Ada pripadaju istom južnom obalnom predjelu, ali nijesu jedno kupalište sa jednim ulazom.
Do različitih djelova Velike plaže vode odvojeni prilazi iz zaleđa, a na Adu se dolazi preko mosta na Bojani. Za odmor uz vodu odaberite tačno morsko kupalište i njegov označeni prostor. Obala uz riječne restorane i samo ušće ne podrazumijevaju isti režim kupanja. Na Adi postoje naturistički sadržaji, pa prije dolaska u konkretni dio treba potvrditi njegov režim korišćenja.
Google Maps: Velika plaža, središnji predioGoogle Maps: Ada Bojana, morska obala
02Jezero, krš i kanjon u središnjem dijelu
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero dijele Crna Gora i Albanija. U crnogorskom nacionalnom parku smjenjuju se otvorena vodena površina, kanali sa lokvanjima, tršćaci i ostrva uz obalu. Virpazar približava jezero kroz naselje i riječni prilaz, dok Rijeka Crnojevića otvara pogled na uži, vijugavi vodeni prostor. Promjenljiv vodostaj mijenja izgled priobalja, pa fotografija obale iz jednog dijela sezone ne predstavlja njeno stalno stanje.
Za posmatranje sa kopna birajte konkretno naselje ili vidikovac. Za izlazak među kanale potreban je zasebno dogovoren čamac ili drugi odgovarajući program. Jezero je stanište pelikana i kormorana, ali njihovo opažanje zavisi od dijela jezera, sezone i kretanja ptica. Nacionalna turistička organizacija za posmatranje ptica posebno izdvaja jesen i zimu. Uslove plovidbe i udaljenost od osjetljivih staništa usaglasite sa organizatorom.
Google Maps: Virpazar, jezerski prilazGoogle Maps: Rijeka Crnojevića, predio naselja
Lovćen
Lovćen se uzdiže iznad Boke i zaleđa Cetinja. Njegov krš čine gole krečnjačke površine, udubljenja i grebeni, između kojih su sačuvane bukove šume. Ivanova korita pokazuju šumovitiji dio planine, pogodan za boravak na zaravni i izbor kraće staze. Sa viših tačaka pejzaž se otvara prema morskoj obali i unutrašnjosti, uz vidljivost koja zavisi od oblaka i izmaglice.
Ivanova korita i Jezerski vrh imaju odvojene prilaze i različit završetak posjete. Na Ivanovim koritima je Centar za posjetioce sa informacijama o stazama. Do mauzoleja na Jezerskom vrhu završni prilaz čini 461 stepenik. Ako tražite boravak u šumi bez tog uspona, izaberite zaravan. Nacionalni park Lovćen razdvaja pješačke staze i vidikovce, pa se duži odlazak bira prema konkretnoj trasi.
Google Maps: Ivanova korita, šumska zaravanGoogle Maps: Jezerski vrh, predio vidikovca
Kanjon Cijevne
Kanjon Cijevne nalazi se u Malesiji, na teritoriji opštine Tuzi prema albanskoj granici. Rijeka prolazi između krečnjačkih stijena, sa vegetacijom koja koristi pukotine i vlažnije zaklone u kanjonu. Iz Deljaja se kanjon sagledava odozgo, kao duboka riječna dolina između kamenitih strana. Po vedrom vremenu pogled može doprijeti do Skadarskog jezera. Zaštićenim područjem kanjona upravlja Spomenik prirode Kanjon Cijevne.
Za takav pogled izaberite plato uz veliki bijeli krst u selu Deljaj. Nacionalna turistička organizacija izdvaja taj vidikovac iznad kanjona. Dolazi se putem kroz Zatrijebač, a oznaka na mapi pokazuje predio sela, ne parking ili stazu do rijeke. Vodopad kod Rakića kuća nalazi se nizvodno na drugom dijelu Cijevne.
03Prašuma i lednički predjeli sjevera
Biogradska gora
Biogradska gora na Bjelasici štiti prašumski prostor u kojem višespratna šuma okružuje Biogradsko jezero. Krošnje se nadvijaju nad obalom, a pogled preko vode završava se šumovitim padinama. Jezero prima vodu iz Biogradske rijeke, potoka i padavina, dok je Jezerštica njegova otoka prema Tari. Ovdje se priroda doživljava iz blizine, kroz stabla, obalu i vodu, prije nego kroz panoramu visokih vrhova.
Sa puta Kolašin prema Mojkovcu odvaja se prilaz preko Kraljevog kola. Park uz jezero izdvaja edukativnu kružnu stazu, a zasebno planinske staze i vidikovac Bendovac. Za kraću posjetu ostanite pri jezerskom obilasku. Viši predjeli Bjelasice traže dodatno hodanje i pripremu. Jezerska obala je unutar nacionalnog parka, uz odgovarajuću ulaznicu.
Durmitor i kanjon Tare
Durmitor je planinski predio oblikovan lednicima, sa jezerima pod stjenovitim vrhovima i kanjonima na obodu masiva. Crno jezero kod Žabljaka spaja četinarsku obalu sa pogledom na Međed. Kanjon Tare otkriva drugi razmjer istog zaštićenog prostora, rijeku duboko ispod šumovitih strana. UNESCO opis Nacionalnog parka Durmitor upravo povezuje lednički reljef, jezera i kanjon Tare.
Za jezerski pejzaž izaberite prilaz Crnom jezeru iz Žabljaka. Za pogled u kanjon moguć je zaseban odlazak do Đurđevića Tara mosta. Most je mjesto sagledavanja doline sa visine, a ne ulaz u rijeku. Visokogorske staze Durmitora nijesu nastavak obične šetnje uz jezero. Ako želite konkretnu pješačku ili rafting turu, njen obim razrađuju aktivnosti na Žabljaku.
Google Maps: Crno jezero, područje jezeraGoogle Maps: Đurđevića Tara most, pogled na kanjon
Prokletije
Prokletije kod Plava i Gusinja odlikuju oštri vrhovi koji se naglo uzdižu iznad ledničkih dolina. U Grebajama se travnato dno doline sužava između strmih strana Karanfila. Ropojana, prema kojoj se prilazi iz Vusanja, predstavlja drugu dolinu istog masiva. Ovaj predio birajte kada želite da planinsku visinu osjetite iz podnožja, sa velikom razlikom između zelenog dolinskog prostora i stijena iznad njega.
Grebaje i Ropojana se ne obilaze sa istog polazišta. Za dolinski boravak izaberite jedan prilaz preko Gusinja, a za uspon izdvojite konkretnu markiranu stazu i provjerite njene uslove sa parkom ili vodičem. Oznake ovdje pokazuju doline, ne parking ili početak potvrđene ture.
Google Maps: Grebaje, područje dolineGoogle Maps: Ropojana, područje doline
