Znamenitosti Ulcinja

Stari grad Ulcinj čine kamene kuće i uske, krivudave ulice unutar bedema na stijeni iznad mora. Dvospratnice i trospratnice zbijene su jedna uz drugu, pa se između njih prolazi kroz male trgove i prolaze. Pogled sa obale otkriva cijelu tvrđavu, dok se u njenim ulicama mogu razgledati pročelja i pojedinosti kuća.

Gornji plato sa citadelom razlikuje se od nižeg, naseljenog dijela. Kula i muzejske zgrade okupljene su na gornjem prostoru, dok se niže nalaze kuće i nekadašnje palate koje danas služe i za smještaj. Zato obilazak gradskih ulica i posjeta muzeju nijesu ista stvar: jedan pokazuje naseljeno jezgro, drugi građu sačuvanu u njegovim zgradama.

U Zavičajnom muzeju Ulcinja mogu se upoznati arheološki nalazi i etnografska građa ovog kraja. Kompleks je u gornjem dijelu Starog grada. Arheološka zbirka vezana je za nekadašnju crkvu-džamiju, a Kula Balšića je zasebna zgrada koja se koristi kao galerija.

Među predmetima koje izdvaja Turistička organizacija jesu antička kameja sa prikazom Atine pod kacigom i dvije sjekire iz bronzanog doba. Kameja je mali rezbareni predmet sa likom boginje, dok u lapidarijumu, zbirci kamenih spomenika i djelova građevina, stoji i jonski kapitel. Zbirka tako obuhvata i predmete koji su se nosili ili koristili i djelove nekadašnjih zgrada.

Vrijedi pogledati i same muzejske građevine. Crkva-džamija zadržala je tragove različitih vjerskih namjena, dok se kamena Kula Balšića uzdiže pored nje na gornjem platou. Opis muzejske građe nije spisak svega što je trenutno izloženo: izbor predmeta i dostupnost galerije zavise od otvorenih prostorija i programa.

Pristan i Mala plaža su u gradskoj uvali pod Starim gradom. Pješčano žalo pruža se ispred gradskih kuća, a mala luka je uz stijenu i bedeme. Odavde se jasno vidi visina utvrđenog jezgra iznad vode, koju je teže sagledati dok hodate između njegovih kuća.

Pijesak je veoma sitan i nastavlja se preko morskog dna u plićaku. Iza plaže su restorani i kafići, a kuće se od uvale penju uz padinu prema unutrašnjosti grada.

Džamija pomoraca stoji na Pristanu, neposredno uz gradsku uvalu. Njen minaret izdvaja se između okolnih zgrada i lako se prepoznaje sa obale. Ime čuva posvetu ulcinjskim pomorcima, po kojima je ranija bogomolja bila poznata.

Prvobitna džamija srušena je 1931. godine. Obnovljena zgrada ponovo je otvorena 1. juna 2012, pa današnje pročelje i minaret pripadaju toj obnovi. To je aktivna bogomolja, zbog čega se razgledanje spolja razlikuje od posjete molitvenom prostoru.

Velika plaža pruža se između Port Milene i Bojane kao širok pješčani pojas uz otvoreno more. Za razliku od Male plaže pod gradskim kućama, ovdje je pogled otvoren duž obale i prema ravnom zaleđu.

Iza morske ivice nalaze se dine, niska pješčana uzvišenja sa rastinjem prilagođenim sipkoj podlozi. Uz more preovlađuje golo žalo, dok u zaleđu pijesak dijeli prostor sa skupinama primorskih biljaka.

Uvala Valdanos ima potkovičast oblik i šljunkovitu obalu između Mavrijana i Mendre. Padine zatvaraju zaliv, a na prilazima i u zaleđu prostire se maslinada. Pogled odozgo pokazuje koliko se uski pojas plaže razlikuje od zelenih padina koje ga okružuju.

Maslinova stabla raspoređena su po padini, sa razmakom između krošanja i zemljom otvorenom oko stabala. Njihove nepravilno razgranate krošnje razlikuju taj predio od šume na okolnim brdima. Maslinada pripada poljoprivrednom zaleđu uvale, pa pri razgledanju treba razlikovati javni prilaz od pojedinačnih zasada.

Ulcinjska solana je sistem plitkih bazena odvojenih nasipima. Ravne linije nasipa i pravilan raspored vode potiču od prostora uređenog za proizvodnju soli.

Morska voda se pri proizvodnji vodila iz bazena u bazen. Isparavanjem je postajala sve slanija, dok se u najplićim bazenima izdvajala so. Taj postupak objašnjava kanale, nasipe i razlike između bazena koje posjetilac vidi u predjelu.

Proizvodnja je prestala 2013. godine, a Solana je danas park prirode i Ramsarsko područje. Plitke vode koriste ptice za hranjenje, gniježđenje i odmor tokom seoba. Koje će se vrste vidjeti zavisi od sezone i uslova. Za razgledanje su važni dozvoljeni prolazi, jer približavanje kolonijama može uznemiriti ptice.

Ada Bojana je trouglasto riječno ostrvo između dva rukavca Bojane i Jadranskog mora. Na ušćima se riječni tok otvara prema morskoj obali, dok pješčana plaža zauzima stranu ostrva prema Jadranu. Na fotografiji ostrva vide se rukavac, morsko žalo i ravan predio između njih.

Turističko naselje Ada Bojana zauzima samo dio ostrva i nudi naturistički smještaj i kamp. Za posjetu je zato važno razlikovati geografsko ostrvo od prostora turističkog naselja, čiji operator određuje uslove boravka.