Znamenitosti Podgorice

Sahat-kula stoji na Trgu Bećir-bega Osmanagića, u Staroj Varoši južno od Ribnice. To je kamena kula sa satom iz osmanskog perioda. Njena visina i jednostavan kameni oblik izdvajaju je među okolnim nižim kućama.

U okolnim ulicama sačuvale su se dvije džamije. U dvorištu Osmanagića džamije je turbe, mala grobna građevina. Skender Čauševa džamija potiče s kraja 15. vijeka i poznata je i kao Starodoganjska. Taj drugi naziv vezuje se za trgovce koji su je kasnije održavali.

Između tih građevina prolaze uski sokaci današnje stambene četvrti. Starije kuće i njihova dvorišta nalaze se uz novije zgrade, pa se nekadašnja varoš najjasnije prepoznaje po sačuvanim vjerskim objektima, kuli i rasporedu pojedinih ulica.

Stara Varoš je naseljena četvrt, pa se kula i stari sokaci razgledaju uz kuće u kojima se i danas živi. Kućna dvorišta nijesu javni prolazi. Džamije služe vjerskim zajednicama. Razgledanje njihove spoljašnjosti ne podrazumijeva i ulazak u unutrašnjost. Google Maps — Stara Varoš i Sahat-kula.

Sastavci su ušće Ribnice u Moraču. Mali kameni most prelazi Ribnicu neposredno prije nego što se ona ulije u znatno širu rijeku. Njegov veliki luk nad uskim koritom i kameno popločanje mogu se vidjeti izbliza nakon spuštanja sa okolnih gradskih ulica. Na tom nižem prostoru rijeke su između stjenovitih obala, a iznad njih ostaju gradske zgrade i saobraćaj.

Na uzvišici iznad ušća nalazio se Depedogen, osmanska tvrđava građena u drugoj polovini 15. vijeka. Njeni zidovi podignuti su nad obje rijeke, koje su štitile utvrđenje sa dvije strane. Od nekadašnje tvrđave danas su sačuvani djelovi bedema.

Do mosta se spušta stepenicama, a donji prostor uz vodu ima kamene površine i promjenu nivoa. Posjeta uključuje silazak do riječnog korita i povratni uspon do gradskih ulica. Google Maps — Sastavci i Stari most na Ribnici.

Trg nezavisnosti je veliki javni prostor u Novoj Varoši, dijelu Podgorice sa pravilno trasiranim ulicama. Duž njegovog istočnog ruba prolazi Ulica slobode, sa radnjama i ugostiteljskim lokalima. Prema zapadu je Njegoševa ulica.

U Njegoševoj stoji spomenik Marku Miljanovu, vojvodi i piscu iz Kuča. U istoj ulici, u nekadašnjem Leksikografskom zavodu, nalazi se galerija Muzeja savremene umjetnosti. Crnogorsko narodno pozorište je u susjednoj Ulici Stanka Dragojevića. Razgledanje trga i spomenika ne zavisi od kulturnog programa, dok se za ulazak u galeriju ili pozorište bira izložba odnosno predstava koja se tada održava. Google Maps — Trg nezavisnosti.

Na Mostu Milenijum visoki noseći stub, pilon, i kablovi raspoređeni poput lepeze formiraju prepoznatljivu konstrukciju preko Morače. Njime prelaze automobili i pješaci, a visoki pilon se vidi sa obje obale. Most je otvoren 13. jula 2005. godine prema projektu Mladena Ulićevića.

U blizini je Moskovski most, namijenjen pješacima. Sa njega se vidi konstrukcija Milenijuma preko rijeke. Na desnoj obali, između ta dva mosta, stoji spomenik Vladimiru Visockom, ruskom pjesniku, glumcu i pjevaču koji je boravio u Podgorici. Figura sa gitarom dio je kompozicije sa otvorenim metalnim okvirom.

Podgorički park prostire se na desnoj obali uz Ulicu Jovana Tomaševića. Prvi dio parka uređen je između Milenijuma i Moskovskog mosta, a drugi prema mostu Gazela. Njegove staze i zelene površine povezuju prostor između tih riječnih prelaza. Google Maps — Mostovi na Morači.

Saborni hram Hristovog Vaskrsenja u dijelu grada Preko Morače izdvaja se velikom središnjom kupolom i dva zvonika iznad okolnih stambenih blokova. Grubi kameni blokovi pri dnu fasade i bogato oslikana unutrašnjost daju dvije različite strane iste građevine. Gradnja je počela 1993, a hram je osvećen 2013. godine.

Prema gornjim djelovima fasade kamen je finije obrađen i bogatije ukrašen. Freske pokrivaju unutrašnje zidove i svodove, uključujući prostor pod kupolom. Uz glavni prostor su i manje crkve posvećene Svetom Simeonu Mirotočivom i Svetom Jovanu Vladimiru.

U hramu se održavaju pravoslavna bogosluženja. Kustosi vode organizovane posjete i tumače arhitekturu i zidno slikarstvo. Za dogovor o takvom obilasku služi [email protected]. Google Maps — Saborni hram Hristovog Vaskrsenja.

Gorica je brdo sa park-šumom sjeverno od gradskog centra. Iz podnožja se uz pješačke i rekreativne staze penje kroz borovu šumu. Sa viših djelova brda vide se desna obala Morače i Most Milenijum, dok crkva pri dnu i spomenik više na padini daju usponu i sadržaj izvan same šumske šetnje.

Crkva Svetog Đorđa nalazi se u podnožju brda. Njeno porijeklo vezuje se za period od 9. do 11. vijeka. Tokom vremena dograđivana je i mijenjana, pa današnji izgled male kamene crkve sadrži tragove kasnijih zahvata. U unutrašnjosti je sačuvano zidno slikarstvo čiji autor nije poznat.

Više na brdu je spomenik Partizanu borcu, otvoren 13. jula 1957. godine. To je mauzolej, grobni spomenik u kojem su sahranjeni narodni heroji i revolucionari poginuli u Drugom svjetskom ratu. Projektovali su ga arhitekta Vojislav Đokić i vajar Drago Đurović. Od podnožja do spomenika vode staze sa usponom. Google Maps — Gorica.

Dvorac Petrovića je dvorska zgrada u parku Kruševac, blizu desne obale Morače. Danas se u njoj posjećuju izložbe savremene umjetnosti, dok park i okolne zgrade mogu da se razgledaju spolja. Podignut je 1891-1892. godine za knjaza Mirka, sina Nikole Petrovića. Uz dvorac su Perjanički dom i Crkva Svetog Dimitrija, nekadašnja porodična kapela, a uređenje parka započeto je 1905. godine.

Dvorski objekti su kasnije služili kao bolnica. Kompleks je 1984. obnovljen i pretvoren u izložbene prostore, koje danas koristi Muzej savremene umjetnosti Crne Gore. U Dvorcu i Perjaničkom domu smjenjuju se izložbe, dok se Muzička kapela, otvoreni objekat podignut 1997. godine, koristi za koncerte, pozorišne predstave i druge programe.

U unutrašnjosti se ne obilaze rekonstruisane dvorske odaje: sadržaj posjete određuje izložba koja je tada postavljena. Google Maps — Dvorac Petrovića i park Kruševac.

Hotel Podgorica se sa javne obale preko Morače prepoznaje po riječnim oblucima na fasadi i terasama raspoređenim na strmoj padini. Preko puta Stare Varoši i ostataka Depedogena, zgrada pokazuje drugačiju upotrebu kamena od starih zidina. Izgrađen je 1967. godine prema projektu Svetlane Kane Radević, kao dio poslijeratne Podgorice. Terase sa restoranskim prostorom raspoređene su niže, prema rijeci, a sobe su u izduženom gornjem dijelu na dva nivoa. Glavni ulaz je u visini gradske ulice.

Riječni obluci korišćeni su i u dijelu unutrašnjosti. Kana Radević je betonske površine i grubi kamen uklopila u zgradu čiji spratovi prate razliku između visine ulice i niže riječne obale.

Hotel i danas posluje kao smještajni i ugostiteljski objekat, sa restoranom uz rijeku. Sobe i restoranske terase koriste gosti hotela i restorana. Za razgledanje arhitekture spolja dovoljan je pogled sa javne obale preko rijeke. Google Maps — Hotel Podgorica.

Duklja je arheološki lokalitet prema Rogamima, sjeverno od centra Podgorice, između Morače, Zete i potoka Širalije. Danas se na otvorenom obilaze niski zidovi, temelji i kameni djelovi nekadašnjeg rimskog grada. Doclea je imala pravilno raspoređene ulice i javne zgrade.

Forum je bio gradski trg na kojem su se odvijali javni poslovi, a uz njega je stajala bazilika, velika dvorana za upravne i sudske poslove. Terme su bile javna kupatila. Na lokalitetu su pronađeni i ostaci hramova i slavoluka posvećenog caru Galijenu. Raspored sačuvanih temelja pokazuje gdje su ti objekti bili u odnosu na glavne gradske ulice.

Ostaci hrišćanskih crkava pripadaju kasnijem periodu upotrebe lokaliteta. Predmeti pronađeni tokom iskopavanja imaju drugo mjesto za razgledanje: dio njih čuva Arheološko odjeljenje Muzeja grada Podgorice. Na Duklji ostaju zidovi i temelji, dok se za pokretne nalaze odlazi u muzej. Google Maps — Duklja.

Medun je u Kučima, sjeveroistočno od Podgorice. Sačuvani zidovi utvrđenja i Crkva Svetog Nikole nalaze se na kamenitoj uzvišici, visoko nad okolnim predjelom. Tu je bio Meteon, naselje čija istorija počinje u ilirskom periodu. Kasnije srednjovjekovne i osmanske dogradnje mijenjale su utvrđenje.

Muzej Marka Miljanova je ispod utvrđenja, u nekadašnjoj zgradi osmanskog suda. U toj kući vojvoda i pisac živio je od 1878. do 1901. godine. Njegova rodna kuća nije sačuvana.

Muzej čuva lične predmete, rukopise, fotografije i prva izdanja njegovih djela. Etnografska zbirka sadrži nošnje pravoslavnog, muslimanskog i katoličkog stanovništva, oružje i predmete korišćene u kućama. Kroz tu građu predstavljeni su odijevanje, svakodnevni poslovi i život zajednica sa kojima je Marko Miljanov bio povezan. Google Maps — Medun i Muzej Marka Miljanova.

U Manastiru Dajbabe crkveni prostor je smješten u prirodnoj pećini, čiji nepravilni zidovi i svodovi nose oslikane prizore. Manastir je u istoimenom naselju južno od centra Podgorice i posvećen je Uspenju Bogorodice. Osnovao ga je Simeon Popović 1897. godine. Pećina je proširivana za bogosluženje i pomoćne kapele.

Spolja su vidljivi prostrani ulazni trijem i dva zvonika. Iza njih se ulazi u crkveni prostor u stijeni, čiji zidovi i svodovi imaju nepravilne obrise pećine. Simeon Popović oslikavao je te površine prilagođavajući prizore udubljenjima i ispupčenjima stijene. Oslikavanju je posvetio decenije, sve do smrti 1941. godine.

U manastiru se i danas održavaju pravoslavna bogosluženja. Posjeta pećinskoj crkvi odvija se u aktivnom manastiru, uz njegove uslove ulaska i bogoslužbeni raspored. Google Maps — Manastir Dajbabe.

Vodopad na Cijevni kod Kuća Rakića, prema Tuzima, poznat je kao podgorička Nijagara. Rijeka se tu preliva preko širokog kamenog praga, a zatim nastavlja kroz duboko usječeno korito. Uz slap se vide ravne kamene površine, izdubljenja i strme ivice riječnog kanala.

U periodima sa više padavina voda se razliva preko većeg dijela praga i pada u niže korito u više preliva. Donji tok Cijevne, međutim, tokom sušnog ljeta može presušiti. Tada se umjesto slapa vidi ogoljeno kameno korito sa udubljenjima koja je voda oblikovala. Google Maps — Vodopad na Cijevni.

U vinskom podrumu Šipčanik prolazi se kroz zavojiti tunel dug 356 metara, sa hrastovim bačvama, više od 30 metara ispod zemlje. Obilazak podzemnog prostora spaja se sa degustacijom u rezervisanom programu. Podrum je prema Tuzima, u vinogradima kompanije 13. jul Plantaže na Ćemovskom polju. Nekadašnji vojni objekat pretvoren je u podrum 2007. godine.

U tunelu vino odležava u hrastovim bačvama i buradima. Podzemni prostor održava ujednačenu temperaturu i visoku vlažnost, što je važno za odležavanje vina.

Degustacija u programu Bouquet obuhvata Crnogorski Krstač, Crnogorsku Kratošiju i Vranac Pro Corde, uz domaće bruskete. Tako se u jednoj posjeti mogu probati vina od tri lokalne sorte grožđa. Drugi programi imaju drugačiji izbor vina i hrane. Google Maps — Vinski podrum Šipčanik.