01Uz bečićku plažu
Bečićka plaža

Bečićka plaža zauzima širok luk između Zavale na zapadu i rta Đevištinje prema Rafailovićima. Duga je približno dva kilometra, sa hotelskim zgradama uz obalu i brdima u pozadini. Plaža je peščana, a duž obale se smenjuju različito obojena zrna i sitniji kameni materijal.
Iza kupališta prolazi šetalište. Njime možete proći duž zaliva i prići različitim delovima plaže, bez vezivanja za jedan hotel ili plažni lokal. Pesak, redovi suncobrana i otvoreni pogled prema moru smenjuju se duž iste obale, pa se izgled kupališta menja kako odmičete prema Rafailovićima.
Pristup obali: Duž plaže smenjuju se hotelska i javna kupališta. Usluge i pravila jednog kupališta ne važe automatski na celoj obali. Pogledajte oznaku na delu plaže kojem prilazite.
Bečićka plaža - TO BudvaCrkva Svetog Tome

Crkva Svetog Tome stoji na malom uzvišenju neposredno uz plažu, među borovima i čempresima. Na kamenom pročelju vide se kružni prozor i zvonik na preslicu, u čijim otvorima vise zvona. Niska crkvena zgrada i drveće izdvajaju se iz okolne hotelske gradnje, a povišen položaj omogućava pogled preko zaliva.
Današnja crkva podignuta je 1910. godine na mestu ranije, oronule bogomolje. Staro crkveno mesto tako je ostalo sačuvano nad obalom i posle izgradnje velikih turističkih kompleksa oko njega.
Crkveni prostor: Do crkve se prilazi sa plaže. Bogomolja se koristi za bogosluženja. Za razgledanje unutrašnjosti prethodno proverite pristup, umesto da računate na stalno turističko radno vreme.
Crkva Sveti Toma - TO Budva02Ivanovići i obližnja Budvanska rivijera
Stara maslina u Ivanovićima

Stara maslina u Ivanovićima ima široko, nepravilno deblo iz kojeg se grane razdvajaju nisko nad zemljom. Okružena je drugim maslinama i kamenim zidovima, pa se njena veličina može uporediti sa stablima u istom maslinjaku.
Starost stabla procenjuje se na oko dve hiljade godina. Maslina pripada porodici Ivanović i poznata je i pod nazivom Velja maslina. Duboke brazde, šupljine i nepravilno srasli delovi debla pokazuju zašto stablo privlači pažnju i bez poznavanja njegove procenjene starosti. Kamene međe i okolni maslinjak zadržavaju seoski izgled mesta, udaljen od obale sa redovima hotela.
Prilaz stablu: Put kroz Ivanoviće završava kratkom kamenom stazom do stabla. Maslina je na porodičnom posedu, pa pre namenskog odlaska proverite pristup kod Turističke organizacije Budva. Ne računajte na stalno otvoren prateći prostor.
Stara maslina Ivanovići - TO BudvaPlaža Kamenovo

Kamenovo je kraća uvala između Rafailovića i Pržna, sa peščanom plažom i zelenim zaleđem. Duga je oko 330 metara, pa se oba njena stenovita kraja obuhvataju jednim pogledom. U poređenju sa dugom bečićkom obalom, ovde je zanimljiva upravo jasno ograničena uvala sa maslinama i mediteranskim rastinjem iza kupališta.
Zelenilo ipak ne znači da dolazite na pustu plažu. Uz Kamenovo rade ugostiteljski sadržaji, iznajmljuju se ležaljke, a organizuju se i muzički događaji. Birajte ga zbog same uvale i drugačijeg obalnog prizora, bez očekivanja stalne tišine. Pešačka veza sa Bečićima postoji preko obale, dok se drumski prilaz odvaja sa magistrale.
Kupalište i sadržaji: Do Kamenova postoje obalni i drumski prilaz, a parking je u blizini. Za usluge plažnog lokala, najam ležaljki i muzičke događaje uslovi se proveravaju neposredno kod upravljača.
Ponuda i kontakt KamenovaStari grad Budva

Stari grad Budva je zbijena celina kamenih kuća, uskih ulica i malih trgova unutar bedema. More se nalazi odmah iza zidina, a nad krovovima se izdvaja crkveni zvonik. Za posetioca iz Bečića to je najbliži izbor za razgledanje starog gradskog jezgra, sa kapijama i prolazima koji povezuju njegove trgove.
Današnji izgled nije netaknuta slika jednog istorijskog perioda. Posle velikog zemljotresa 1979. godine grad je obnavljan, dok se u njemu čuvaju i tragovi mnogo starije Budve. Uz crkve i odbrambene građevine postoje ostaci antičke i ranohrišćanske arhitekture. Zbog toga se razgledanje ne svodi samo na šetnju među kućama sa sličnim kamenim fasadama.
Detaljnije opise pojedinačnih građevina i ustanova možete pronaći među znamenitostima Budve.
Ulice i unutrašnji prostori: Muzej grada Budve ima sopstvenu ulaznicu i radno vreme. Mogućnost prolaska ulicama Starog grada ne znači da su u istom trenutku otvoreni muzej, Citadela i crkveni enterijeri.
Poseta Muzeju grada BudveSveti Stefan sa obale

Na Svetom Stefanu kamene kuće i crveni krovovi stoje zbijeni na malom ostrvcetu, iza zidova neposredno iznad mora. Uska veza sa kopnom razdvaja dve strane plaže i čini oblik naselja lako prepoznatljivim. Za ovaj prizor ne morate ući među kuće: njegova celina vidi se sa kopnene obale.
Nekadašnje utvrđeno naselje pružalo je zaklon stanovnicima okolnih sela. Kamene kuće kasnije su prilagođene hotelskoj nameni i danas pripadaju kompleksu Aman Sveti Stefan. Sačuvani spoljašnji izgled zato ne znači da unutra postoje ulice otvorene za samostalno turističko lutanje, kao u Starom gradu Budvi.
Obala ili hotelsko ostrvo: Predložen je pogled sa kopnene obale. Za ulazak na hotelsko ostrvo raspoloživost i uslove proverite neposredno kod Amana. Maps marker označava ostrvsko naselje, a ne potvrđen javni ulaz.
Kontakt Aman Sveti StefanCrkvu Svetog Tome lako je uključiti u izlazak na obalu, ali za sigurnije planiranu posetu unutrašnjoj postavci birajte Muzej grada Budve i njegov objavljeni raspored.
Za razliku od crkve uz kupalište, maslina zahteva odlazak iznad naselja i završni prilaz kamenom stazom. Ako ostajete samo uz more, ne računajte da ćete je usput videti.
U Starom gradu Budvi razgledate ulice i trgove među kućama. Na Svetom Stefanu ovde je predložen pogled sa kopna. Za šetnju unutar kamenog naselja potreban je poseban, potvrđen pristup.
Nazivi koji mogu odvesti na drugo mesto
Naziv Crkva Svetog Tome ostao je u turističkoj upotrebi, dok je današnja crkva posvećena Stefanu Štiljanoviću. Zato se uz isti objekat mogu pojaviti oba imena.
Velja maslina je drugo ime stabla u Ivanovićima iznad Bečića. Stara maslina na Mirovici kod Bara zaseban je spomenik prirode. Pri pretrazi dodajte Ivanovići da biste dobili pravo odredište.
Sveti Stefan je i naziv naselja na kopnu, a Vila Miločer zaseban je deo hotelskog kompleksa. Marker ostrvskog naselja ne označava vilu, plažni lokal ili ulaz na javnu stazu.
Živo stablo, crkvena tradicija i arheološki predmeti
Stablo pripada domaćoj sorti žutica i još donosi plod. U godini punog roda može dati oko 250 kilograma maslina.
U crkvi se čuva deo moštiju, odnosno posmrtnih ostataka svetog Stefana Štiljanovića, prenet iz Beograda 2007. godine.
Deo arheološke zbirke Muzeja grada Budve potiče iz nekropola pronađenih kod Starog grada. Muzej tako dopunjuje ono što se vidi među građevinama, predmetima koji su pripadali nekadašnjim stanovnicima.
