Skrivena mjesta Cetinja i okoline

Na kamenoj fasadi nekadašnje banke u Njegoševoj ulici ostao je njen bankarski natpis. Unutra se čuvaju kovanice i papirne novčanice koje su u različitim razdobljima korišćene na prostoru Crne Gore. Uz njih je objašnjeno kada su bile u upotrebi i ko ih je izdavao. Tako se kroz novac koji je prolazio iz ruke u ruku prati i istorija države.

Centralna banka je uz istorijski novac postavila multimedijalni dio i mašinu na kojoj posjetilac može napraviti repliku crnogorskog perpera. Postoji i mogućnost fotografije na novčanici od 50 perpera.

Muzej objavljuje besplatan ulaz i sezonsko radno vrijeme. Posljednji ulazak je trideset minuta prije zatvaranja, pa dolazak pred kraj radnog dana može ostaviti manje vremena nego što satnica na prvi pogled sugeriše. Sezonska satnica objavljena je na stranici Muzeja novca. Muzej novca Centralne banke Crne Gore na Google Maps

Stakleni ulaz na Balšića pazaru vodi u Crnogorsku galeriju umjetnosti „Miodrag Dado Đurić”. Iza izloga se smjenjuju izložbe savremene umjetnosti, pa svaki dolazak zavisi od programa koji je tada postavljen. U gradu poznatom po istorijskim muzejima ovdje se vidi rad umjetnika koji stvaraju mnogo bliže našem vremenu.

Narodni muzej je galeriju otvorio 2012. u zgradi nekadašnjeg Trgoprometa. Galerija nosi ime crnogorskog umjetnika Miodraga Dada Đurića.

Narodni muzej navodi besplatan ulaz. Prije dolaska pogledajte program galerije na stranici Narodnog muzeja. Crnogorska galerija umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” na Google Maps

Na bijelom pročelju Zetskog doma ime kraljevskog pozorišta stoji iznad tri ulazna luka. Ta zgrada i danas prima publiku, pa nije samo uspomena na vrijeme kad je Cetinje gradilo svoje prve javne kulturne ustanove.

Pozorište svoje početke veže za 1884. godinu i danas djeluje kao profesionalna nacionalna scena. Uz dramske predstave, ustanova objavljuje i koncerte, filmske programe, festivale i sadržaj za mlade. Program se mijenja tokom godine, pa razlog za ulazak može biti predstava, koncert ili druga najavljena manifestacija.

Za ulazak u salu pogledajte zvaničnu stranicu Zetskog doma i uslove konkretnog događaja. Slobodno turističko razgledanje enterijera nije potvrđeno, a pozorišni program nije muzejska satnica. Ako vas zanima sama zgrada, njeno pročelje možete pogledati bez usklađivanja s terminom predstave. Kraljevsko pozorište Zetski dom na Google Maps

Na bivšem Francuskom poslanstvu pogled se zadržava na keramičkim pločicama oko ulaza, ispod balkona i duž fasade. Ulica ima mnogo kamena i maltera, pa šareni uzorak te zgrade odmah odskače. I bez ulaska u nju može se vidjeti koliko je pažnje nekadašnje diplomatsko predstavništvo posvetilo svom javnom licu.

Zgrada je podignuta 1910. prema projektu Pola Godea uz saradnju braće Pere. Kao poslanstvo korišćena je do Prvog svjetskog rata, a od 1949. u njoj radi dio Nacionalne biblioteke Crne Gore. Biblioteka tu čuva stare i rijetke knjige i druge fondove. Ona je i danas radna ustanova, pa istorijska uloga zgrade ne znači da su njene prostorije pretvorene u turističku postavku.

Fasada se vidi sa javne ulice, iza ograde. Za običan turistički obilazak nije potvrđen pristup čitaonicama, bibliotečkim fondovima ni ograđenom prostoru. Zastanite zbog spoljašnjih detalja zgrade, a za rad u biblioteci posebno provjerite pravila ustanove. Bivše Francusko poslanstvo na Google Maps

U Erakovićima, zaseoku Njeguša, stoji duga niska kamena kuća s crvenim krovom i stepeništem uz jedan kraj. To je Njegoševa rodna kuća. Prostorije su uređene kao memorijalni muzej posvećen budućem vladaru i pjesniku, u kući u kojoj je započeo njegov život.

Prema Narodnom muzeju, Petar I je kuću podigao 1779. godine, a Petar II Petrović Njegoš rođen je u njoj 1813. Kao memorijalni muzej uređena je 1973. U postavci su etnografski predmeti i oružje. Kuća je mjesto za upoznavanje njegovog porodičnog porijekla. Predmeti u postavci prikazuju i način života u njeguškom domaćinstvu.

Rodna kuća je muzejski enterijer sa sezonskim režimom. Prije namjenskog odlaska u Erakoviće provjerite uslove posjete rodnoj kući za izabrani dan, naročito van ljeta. Obilazak kuće može se povezati s odlaskom na Lovćen, ali jedna potvrđena muzejska posjeta ne potvrđuje da je i druga otvorena. Njegoševa rodna kuća u Erakovićima na Google Maps

Karuč leži uz uski rukavac Skadarskog jezera, pod kamenim padinama. Krovovi malog naselja spuštaju se prema vodi i vezovima za čamce. Naselje je i danas nastanjeno: između kuća se prolazi pored nečijih dvorišta i prostora za čamce.

Turistička organizacija u Karuču izdvaja kulu povezanu sa zimskim boravkom Petra I Petrovića Njegoša u 19. vijeku. Ispod padina i među ribarskim kućama ostao je taj trag vladarskog boravka pored jezera. Zadržite se na spoljašnjem pogledu na kulu. Turistički ulazak u nju nije potvrđen.

Do Karuča vodi uzak, krivudav put, a turistički opis pominje tek mali prostor za parkiranje na ulazu u naselje. Taj opis nije potvrda slobodnog mjesta za svako vozilo niti dopuštenja da se siđe na bilo koji ponton. Posjetu je razumno ograničiti na dostupne seoske prolaze i pogled na naselje sa javnog prostora. Karuč na Google Maps

Dva široka kamena luka Danilovog mosta spajaju obale Rijeke Crnojevića, a Mostina stoji uz jednu njegovu stranu. S riječkog keja vide se i prelaz i kuća koja je uz njega postala prepoznatljiv dio naselja.

Preko mosta je išao put prema Riječkom gradu, odnosno Obodu, a dalje prema Virpazaru. Njegovi lukovi zato nijesu samo lijep okvir za rijeku: na tom mjestu se nekadašnji pravac kretanja može pratiti i danas, prije nastavka prema uzvišenju iznad naselja.

Most i Mostina mogu se posmatrati sa javnog dijela riječkog naselja. Za to nije potreban dogovoren ulaz u okolne zgrade. Obod je zaseban lokalitet na uzvišenju: ko želi da nastavi tamo, prelazi sa obalnog razgledanja na označenu pješačku rutu, sa drugačijim uslovima posjete. Danilov most na Rijeci Crnojevića na Google Maps

Iznad Rijeke Crnojevića ostali su niski kameni zidovi Oboda, odnosno Riječkog grada. Ploča na lokalitetu pomaže da se pronađe mjesto, ali pejzaž i sačuvani kamen ne izgledaju kao cjelovit dvorac. Lokalitet je na uzvišenju iznad riječkog naselja, odakle prema njemu vodi označena pješačka ruta.

Ivan Crnojević je na Obodu imao utvrđeno sjedište u posljednjim decenijama 15. vijeka. Danas su sačuvani niski zidovi, iz čijeg se rasporeda ne može pouzdano utvrditi namjena svake prostorije. Posjetilac ipak može vidjeti gdje je sjedište stajalo u odnosu na riječki put ispod njega.

Od kamenog mosta prati se označena pješačka ruta prema Obodu. Nacionalni parkovi su objavili obnovu oznaka na tom pravcu, pa za spoljašnji obilazak ima smisla držati se trase. Ulazak u same ruševine, obodsku pećinu ili na platforme nije potvrđen. Obod / Riječki grad na Google Maps